2. Etika i politička sloboda, demokracija i glasovanje
Ugovorom o Europskoj uniji utvrđeno je da „Svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije. Odluke se donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima”[i]. Transparentnost i etika pitanja su koja su usko povezana s ostvarivanjem političke slobode i biračkog prava. Parlament je ta pitanja razmotrio kroz razne inicijative kao što su Kodeks ponašanja zastupnika, registar transparentnosti ili internetska stranica javnog registra[ii].
Prijedlog umjetnice Sáre Bányai – Rethink with the Communitives of Malmö (1. lipnja 2024.) – razigrano upozorava da je pri ostvarivanju političke slobode potrebno postupati etično i odgovorno. Osmišljavanjem kartaške igre i pravila za tu igru, čije je namjera „promisliti” o životu zajednica u konkretnom, stvarnom području u Švedskoj, Bányai postavlja pitanje kako i u koje svrhe bi trebalo iskoristiti glasačko pravo i pravo na sudjelovanje. Po pravilima i tijeku igre pojam „communitive” odnosi se na sinergije između projekata usmjerenih na zajednicu i zajednica koje se usude preuzeti inicijativu.
ARKoPOLL: the party!
ARKoPOLL: the party!
Paul GRAHAM – Untitled, Germany (Swarm of flies / Hole in Ground)
ILIYANA GRIGOROVA
ILIYANA GRIGOROVA
Berit HEGGENHOUGEN-JENSEN – Untitled
Disco Voting Booth
ULYSSE VASSAS
Yannis PSHYCHOPEDIS – Portrait de Lorca
Rethink with the Communitives of Malmö
Rethink with the Communitives of Malmö
Hygge,
Hygge,
U diptihu Berit Heggenhougen-Jensen – Untitled (1990.) – zeleni filc sa stola u kasinu otvara etička i moralna pitanja o odlukama donesenima tijekom igre koja uključuje kretanje novca i resursa. Stol je predmet kojem je posvećena posebna pozornost u djelima nekoliko odabranih umjetnika (Bányai, Almeida). Rosina Lui je u središte svojeg djela Hygge (2024.) postavila posebnu vrstu stola. Taj nizak stol osim svoje tjelesnosti i upotrebljivosti za ispijanje kave utjelovljuje povijesne, društvene i političke vrijednosti koje ističe umjetnica:
Hygge – riječ koja se prvi put pojavljuje u danskoj literaturi u 19. stoljeću – popularna je riječ koja označava udobno, opušteno, zadovoljno raspoloženje. Nije riječ samo o individualnom psihološkom stanju, već i o svakodnevnom iskustvu zajedništva, sigurnosti, jednakosti, društvenog toka i osobne cjelovitosti. Iza pojma hygge stoji snažna i održiva politička struktura kojom se podupiru prava i slobode svakog pojedinca na kulturno, društveno i političko sudjelovanje. To djelo, koje utjelovljuje nizak stolić, predstavlja bit otvorenog, demokratskog i kooperativnog društva.
Polazeći od perspektive koja se razlikuje od prethodno navedenih djela, rad Yiannisa Psychopedisa (r. 1945.) s kraja šezdesetih godina 20. stoljeća uglavnom se bavi zlouporabom moći u nastojanju da se ograniči sloboda građana, što odražava tadašnju političku situaciju u Grčkoj[iii]. Lorca (1968.), sa svojim oštrim i žestokim dokumentarnim tonom, prikazuje galeriju likova za koje se pretpostavlja da obnašaju visoke položaje u političkoj hijerarhiji. Ružnoća lica naglašena je u još jednom Psihopedisovu djelu iz istog razdoblja: „The Saviors” (1968.)[iv].
Slikarstvo Yiannisa Psychopedisa slijedi vizualne kodekse koje su usvojili drugi tadašnji umjetnici i umjetničke skupine, kao što su španjolski Equipo Crónica i Equipo Realidad, koji su u velikoj mjeri koristili slike iz novina, kinematografije i povijesti umjetnosti kao način komentiranja društvene i političke stvarnosti. Kritičari umjetnosti i povjesničari istaknuli su:
Yiannis Psychopedis, koji je u svom radu nakon 1964. kombinirao politički program s crno-bijelom novinarskom estetikom i konceptom fotoeseja, ponekad izravno ukazuje na članove političkih i društvenih elita. Hladna fotografska estetika omogućila je Psychopedisu da nepristrano i bez emocija zabilježi mračnu i grubu stvarnost tadašnjeg vremena[v].
Fotografski diptih Paul Grahama (r. 1956.) Untitled, Germany (Swarm of flies/Hole in Ground) (1990.), suprotstavlja fotografiju u krupnom planu koja prikazuje rupu u zemlji s fotografijom roja muha prikazanim odozdo. U komentaru iz kataloga kupljenih djela iz Ujedinjene Kraljevine iz 1992. stoji da dvije fotografije na vizualan način predstavljaju materijalni trag koji je Berlinski zid, kao sredstvo represije i odvajanja među saveznicima, ostavio na urbanom krajoliku:
U svom je fotografskom diptihu Paul Graham usmjerio svoju kameru prema zemlji na kojoj je nekada stajao Berlinski zid te na taj način blago podsjetio na nedavne povijesne događaje. Gledatelj se na desnoj fotografiji uvlači u rupu koja je preostala od te političke granice, dok se s lijeve strane pogled gledatelja diže prema nebu, prema roju muha. I dok te minijaturne valkire nestaju u daljini, u zraku se osjeća zloslutan nagovještaj političkih nemira[vi].
Gore navedena slika Yiannisa Psychopedisa može se usporediti s drugim umjetničkim djelom koje prikazuje više portreta na vrlo različit način– Changemakers (2024.), bugarske fotografkinje i artivistice Iliyane Grigorove. Protagonisti tog kleidoskopskog kolektivnog portreta su ljudi – aktivisti i umjetnici – s kojima se Grigorova susrela tijekom sudjelovanja u projektu „Pop the vote!”, koji se spominje u uvodu.
Koristeći se cijanotipijom, jednom od primitivnih fotografskih tehnika 19. stoljeća s karakterističnom plavičastom monokromatskom bojom, Grigorova iskreno izražava počast tim ljudima. Upotrebom tehnike koja se danas smatra rijetkom, umjetnica želi istaknuti entuzijazam, hrabrost i dinamičnost svakog pojedinca. To su kvalitete koje možemo primijetiti i u radu Ulyssea Vassasa – Disco Voting Booth, (2024.) i Fjoride Cenaj (Cultterra Team) – ARKoPOLL: the party! (2024.). Glavna ideja na kojoj se temelje ti radovi jest iskusiti i zajednički doživjeti demokraciju kao proslavu na kojoj svi mogu sudjelovati.
[i] Ugovor o Europskoj uniji, glava II., članak 10.
[ii] Europski parlament, „Transparentnost i etika”, dostupno na: https://www.europarl.europa.eu/at-your-service/hr/transparency.
[iii]Grčko Ministarstvo kulture, Nacionalni muzej suvremene umjetnosti, „The years of defiance: the art of the ‘70s in Greece”. „Grčka je nakon ustavne krize iz srpnja 1965. zapala u razdoblje političke krize i nemira, s nizom vlada koje su se brzo izmjenjivale. Državnim udarom 21. travnja 1967. uvedena je diktatura koja je trebala trajati sedam godina i koja je završila turskom invazijom na Cipar i okupacijom velikog dijela otoka.”; „(…) grčki umjetnici nisu mogli ostati imuni na tadašnje događaje na svjetskoj sceni. U tom se razdoblju umjetnost diljem svijeta snažno politizirala, a događaji u Grčkoj umjetnicima su pružali obilje egzistencijalnog materijala za njihova djela i pojačali njihovu želju za kritičkim djelovanjem. Ta je želja izvirala iz njihovog životnog iskustva, duboko ukorijenjene potrebe te duha vremena koje je pozivalo na nove ideje. (…)”, Prosinac 2005. – svibanj 2006.
[iv] Slika ‘The Saviors’ (1968.) prikazana je u članku ART – ΝΕΑ-i,3. listopada 2023.:
„Velika retrospektivna izložba „Yiannis Psychopaidis. Art as a fighting testimony. Works of the 1960s and 1970s and their aftermath”, (Yiannis Psychopaidis. Umjetnost kao borbeno svjedočanstvo. Djela iz 1960-ih i 1970-ih i njihove posljedice) koja počinje sutra (2023.) u umjetničkoj galeriji Središnjeg Krfa i Dijapontskih otoka, usmjerena je na umjetničku produkciju šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća. https://www.efsyn.gr/tehnes/art-nea/406500_pneyma-shima-kai-hroma-mias-oramatikis-aristeras
O drugim aktualnim projektima o umjetniku: „The artistic spring of Giannis Psychopaidis” (Umjetničko proljeće Yiannisa Psychopaidisa), 14. travnja 2024.:
„S dvjema izložbama u Njemačkoj i Engleskoj u travnju te u lipnju u Grčkoj, Yiannis Psychopaidis svoj umjetnički rad proširuje na šire europsko područje (…) Psihopedis je bio jedan od onih koji su živjeli između Münchena, Berlina i Bruxellesa te su ostavili svoj umjetnički otisak i trajnu, značajnu prisutnost u kazalištima, umjetničkim muzejima, galerijama i institucijama”; https://www.efsyn.gr/nisides/429467_i-kallitehniki-anoixi-toy-gianni-psyhopaidi
Zahvaljujemo TWOFOURTWO na pomoći u pronalasku dodatnih informacija o političkom i povijesnom kontekstu slikarstva Yiannisa Psihopedisa u zbirci Parlamenta.
[v]Grčko Ministarstvo kulture, Nacionalni muzej suvremene umjetnosti, „The years of defiance: the art of the ‘70s in Greece” (Godine otpora: umjetnost 70-ih godina u Grčkoj), Prosinac 2005. – svibanj 2006.
[vi] ‘Twelve stars – selected works from the European Parliament Art Collection featuring new British acquisitions” (Dvanaest zvijezda – odabrana djela iz umjetničke zbirke Europskog parlamenta s novim britanskim stjecanjima), 1992.; Katalog izložbe održane u Belfastu, Edinburghu i Londonu od listopada 1992. do siječnja 1993.