Zašto Umjetnost u demokraciji?
Što je demokracija? Zašto je Europska unija prigrlila demokratske vrijednosti? Zbirka suvremene umjetnosti Europskog parlamenta obuhvaća znatan broj umjetničkih djela koja mogu pomoći u pružanju odgovora na ta pitanja te nam omogućiti uvid u način na koji vizualni umjetnici iz različitih zemalja europskoga kontinenta tumače demokraciju.
Odabrana umjetnička djela mogu se definirati kao kritička i osobna vizija svakog od istaknutih umjetnika koji su zauzeli jasna stajališta u prilog obrani demokracije u okviru svojeg stvaralaštva. Ona doprinose jačanju svijesti o potrebi za zauzimanjem za demokratske slobode, upućujući na dužnost da budemo pozorni i sudjelujemo u odlučujućim procesima kao što su europski izbori. U tom nas kontekstu podsjećaju da je i pred europskim građanima zadatak za obranu demokracije – izlazak na predstojeće europske izbore u lipnju 2024.
Povrh toga, priča koju izložba donosi dragocjena je prilika da se sagledaju ključni čimbenici svake punokrvne demokracije, kao što su poštovanje pravila igre i potreban politički angažman društva. Tu su i druga bitna i zahtjevna pitanja koja stavljaju na kušnju naše demokratske vrijednosti, kao što su odnos građana i institucija, uloga masovnih medija u jasnom i pouzdanom informiranju, granice do kojih moć države smije zalaziti u privatne živote i inicijative građana ili migracijska i prekogranična kretanja.
Neki od važnih trendova u suvremenoj umjetnosti misaono se i kritički osvrću na društvene i političke realije modernog svijeta, često s dozom ironije, sarkazma, skepticizma ili gorčine. U tom ih smislu snažno karakterizira intelektualna, etička i, u nekim slučajevima, otvoreno politička predanost koju su prigrlili brojni umjetnici u 20. i 21. stoljeću.
Umjetnost često ima kritičko stajalište koje prodire i nadilazi površinski dojam našeg svakodnevnog života kako bi se otkrili njegovi aspekti koji često prolaze nezamijećeni, osvijetlile neugodne istine i postavila etička i povijesna pitanja. To je umjetnost kojom se želi upozoriti i savjetovati, pronicljivo komentirati i potaknuti na razmišljanje.
Umjetnost je moćan alat za komuniciranje i podizanje osviještenosti o raznim problemima jer omogućuje izražavanje na način kojim se to pisanim ili usmenim jezikom ne postiže. Umjetnost ima mogućnost kretanja i povezivanja. Ona može pobuditi misli i ideje te biti polazište za građanski dijalog, za dublje razgovore o tome što je važno za zajednicu i za prevladavanje polarizacije u vezi s nekim pitanjima.
U aktualnoj panorami vizualne umjetnosti postoje trendovi koji nose imena kao što su umjetnički aktivizam, angažirana umjetnost, umjetnost zajednice, ekološka umjetnost itd., i koji funkciju umjetnosti shvaćaju kao oružje za prosvjedovanje, kao izraz pitanja i problema političke prirode, zbog čega se o njima može raspravljati u demokraciji.
Umjetnost tada postaje sredstvo komunikacije i politički alat usmjeren na promjene i preobrazbu društva: jezik koji nadilazi akademski i muzejski svijet kako bi se prešlo u druga područja i doprlo do šire publike. To je bila jedna od ambicija koje su, u okviru različitih strategija i ciljeva, potaknule nastanak nekoliko avangardnih umjetničkih pokreta 20. stoljeća kao što su dadaizam, nadrealizam ili kasnije konceptualna umjetnost.
Nije bilo mnogo umjetničkih inicijativa, izraženih u kolektivima ili pokretima, koje su u svojem imenu nosile riječ „demokracija”. Jedan takav slučaj u kojem je taj pojam upotrijebljen, tako što je uvršten u naziv umjetničkoga kolektiva, dogodio se 1974. osnivanjem skupine „Artists for Democracy” (Umjetnici za demokraciju), koja je željela ostvariti „jasan i istaknut cilj: izraziti solidarnost s međunarodnim političkim pothvatima. Eksperimentalne umjetničke prakse koje je ta skupina usvojila nisu predstavljale samo nove načine stvaranja umjetnosti nego i alternativne metode izražavanja političkog mišljenja i očitovanja političkog djelovanja. (…) Umjetnici za demokraciju proveli su solidarnost u kreativno političko djelo”.
Ne smije se zaboraviti da su umjetnička djela koja čine ovu izložbu, kao i mnoga druga djela iz zbirki i izložbi diljem Europe, nastala uglavnom iz mogućnosti koju demokratsko društvo nudi pojedincima da na razne načine slobodno izražavaju svoje mišljenje i misli. Jedan od tih komunikacijskih kanala jest umjetnički kanal povezan s razvojem inteligencije i kritičkog razmišljanja, kako ga shvaća i Europski parlament:
„Promicanje europske kulturne raznolikosti i osviještenosti o zajedničkim korijenima temelji se na slobodi umjetničkog izražavanja, sposobnosti i stručnosti umjetnika i djelatnika u kulturnom sektoru, postojanju uspješnog i otpornog kulturnog i kreativnog sektora u javnoj i privatnoj domeni te njihovoj sposobnosti da stvaraju i produciraju svoje radove te ih distribuiraju velikoj i raznovrsnoj europskoj publici”.
„Budući da Europu krasi beskrajno bogatstvo kulturne, socijalne, jezične i vjerske raznolikosti; budući da su u tom kontekstu zajedničke vrijednosti koje povezuju naša društva, kao što su sloboda, socijalna pravda, jednakost i nediskriminacija, demokracija, ljudska prava, vladavina prava, tolerancija i solidarnost, od ključne važnosti za budućnost Europe; (…) ističe da europsko umjetničko stvaralaštvo uvelike doprinosi kulturnoj raznolikosti i stoga ima ulogu u širenju vrijednosti EU-a i poticanju europskih građana na razvijanje kritičkog razmišljanja (…)”.
1. Europska unija. Projekt europske izgradnje. Demokracija i njezina pravila igre
2. Građanski i politički angažman.
3. Odnos građana s javnom upravom i pravosuđem
4. Rizici i opasnosti za demokraciju.
5. Masovni mediji i demokracija
6. Demokracija i urbana transformacija
