7. Demokratizacija umjetnosti
Inkardinacija umjetnosti u svakodnevni život, u glavne teme i društvena pitanja aktualnog trenutka, kao što su odnos između kulture i tržišta, migracijska kretanja ili obitelj, obilježje je koje se s posebnim naglaskom očituje u sljedećim odabranim djelima.
Političko-društvena aktivacija umjetnosti trenutačno pronalazi jedan od najdjelotvornijih, najkontroverznijih i najprepoznatljivijih globalnih izričaja u grafitima. Knock, Knock Knocking On Heaven’s Door (2007.) Jaana Elkena, proizvod je energične vježbe u kojoj se kombiniraju tehnički resursi tašizma i grafita. Nakon hiperrealističkog razdoblja Elken je dopustio da ga primami taj alternativni ulični kulturni fenomen koji je često mogao vidjeti kada je živio u getu Lasnamäe, kada je na putu do svojeg studija morao proći kroz nekoliko katova interijera ispunjenih urbanim simbolima.
Medicine cabinet (1992.) Joepa van Lieshoutametalna je kutija neutralne sive boje i običnog izgleda – lijevana reprodukcija industrijskog ormarića; to je primjer diskretnog i konceptualnog umjetničkog predmeta u kojem autorstvo i osobnost umjetnika naoko izostaju. Međutim, otkriva nam se kao proturječno djelo jer pri otvaranju vrata kutije otkrivamo potpis umjetnika, u velikom formatu, na dnu unutrašnjosti.
Umjetnik je 1995. osnovao Atelier Van Lieshout, studio koji slijedi metodologiju kojom se potkopava mit umjetničkoga genija. Kako bi proizveo korisnu i maštovitu umjetnost, obdarenu određenim osjećajem humora i u službi društva, Van Lieshout je uspostavio multidisciplinarnu praksu koja stvara djela na granicama umjetnosti, dizajna i arhitekture, istražujući tanku liniju između proizvodnje umjetnosti i masovne proizvodnje funkcionalnih predmeta
Proizvodnja i potrošnja hrane, koju s njom povezana industrija i marketing pretvaraju u standardizirane proizvode i reklamne ikone, središnji je motiv hommagea Marka Blaže Andyju Warholu, u kojem se izričito upućuje na seriju od 32 konzerve juhe Campbell tog američkog umjetnika iz 1962., koja se danas smatra jednim od najutjecajnijih djela pop-arta. U djelu Warhol 1 (2007.) Blažo je konzervu juhe ovio grčko-rimskim portikom, sveobuhvatnim vanjskim omotačem koji podsjeća na rimsku antiku i klasičnu umjetnost, što upućuje na neku vrstu povezivanja klasične kulture i masovne kulture.
Migracijska kretanja i njihov dubok utjecaj na obitelji i društva jedna su od središnjih tema u karijeri malteške umjetnice Ruth Bianco, s projektima kao što su Connecting geographies ili Tidal dialogues and transit zones, kojima se razvija umjetnička praksa vođena istraživanjem pitanja teritorija i prekograničnog kretanja.
Poliptih Lines of migration (2020.-2021.) nedvosmisleno je povezan s art contestataire ili uličnom umjetnošću, s obzirom na ekspresivnu upotrebu kolaža te komunikacijsku učinkovitost simbola i jezgrovitih pisanih poruka koje stavlja u upotrebu. Kako je istaknula sama umjetnica, artizanalno i dodirno obilježje djela ima ključnu ulogu u njezinu konceptu, posebno s obzirom na to da je ono nastalo tijekom pandemije bolesti Covid-19, kada je svijet morao pribjeći održavanju kontakata na daljinu i uz fizičko distanciranje. Obiteljske veze vidljive su iz neuobičajenog kuta u djelu Family (2019) Edith Karlson. Karlson često radi s monstruoznim ili životinjskim likovima, neovisno o tome potječu li od izumrle faune ili srednjovjekovne čudovišne ikonografije koje su kasnije naišle na odjek u svijetu fantastične književnosti i kinematografije. Umjetničine skulpture ponekad su opisivane kao basne, posebno kada se njezinim životinjama ili stvorenjima daju ljudska svojstva i ponašanje kako bi se dao kritički osvrt na suvremeno društvo.