Od angažirane umjetnosti do demokratskog artivizma
Uvod
Uspoređujući rad nekoliko generacija vizualnih umjetnika, izložba „Changemakers” istražuje kako umjetnost može biti sredstvo za postizanje društvenih promjena. Na izložbi su prikazana djela europskih umjetnika iz druge polovice 20. stoljeća koji se u svojim radovima bave društvenim i političkim pitanjima te ih uspoređuje sa suvremenim mladim umjetnicima koji prakticiraju artivizam, hibridni žanr koji kombinira tehnike vizualne i izvedbene umjetnosti sa strategijama i ciljevima aktivizma[i].
Obje generacije umjetnika smatraju da njihova djela imaju političku važnost, ne samo iz ideološke i poetičke perspektive, već i iz tehničke i materijalne. Svoju umjetničku praksu shvaćaju kao komuniciranje u ime zajednice kojoj pripadaju i kao kritičko svjedočanstvo o aktualnim pitanjima od društvene važnosti.
Nadalje, kao što će se vidjeti u katalogu izložbe, nekoliko odabranih umjetnika povuklo je paralele između postupaka, strategija i kolaborativnih oblika svojeg umjetničkog rada s postupcima vijećanja, pregovaranja i donošenja odluka koji su karakteristični za parlamentarni demokratski sustav.
Izbor djela iz zbirke suvremene umjetnosti Europskog parlamenta usmjeren je na umjetnike koji su tijekom cijele svoje karijere i u svojim djelima pokazali predanost društvenoj i političkoj stvarnosti svojeg vremena, a to su prvenstveno Emilio Vedova, A. R. Penck, Georg Baselitz, Felix Droese, Darío Villalba, Jannis Kounellis i Adolf Frohner. Njihova djela i umjetničke karijere, uključujući sudjelovanje u umjetničkim skupinama i prihvaćanje načela manifesta, svjedoče o određenom stavu pobune protiv povijesnih, političkih i društvenih zbivanja koja bi mogla ograničiti ili ugroziti slobodu mišljenja i izražavanja.
Neki od njih pokazali su spremnost suočiti se s temama, pitanjima i aktualnostima koji su nelagodni za javnost i političku moć. Tu značajku nalazimo kod umjetnika kao što su Darío Villalba, Claus Carstensen ili Yiannis Psychopedis. Njihova djela dosljedno odražavaju uvjerenje da je slikar ili vizualni umjetnik neizbježno odgovoran za promjenu perspektive gledatelja.
Kako bi se uspostavila poveznica s današnjicom, izložba osim navedenih umjetnika uključuje i niz djela mladih umjetnika. Mnogi su od njih svojim umjetničkim djelom ili intervencijom sudjelovali u projektu „Pop the vote! Culture on the ballot” (Glasajte! Kultura na glasačkom listiću), koji je pokrenut u okviru programa Kultura Action Europe, a sufinancira ga Europski parlament. Glavni cilj te inicijative bio je potaknuti mlade da glasaju na europskim izborima 2024., posebno u zemljama kao što je Belgija u kojima je dob za glasovanje snižena.
Izložbom se odaje počast radu europskih umjetnika čije su karijere obilježene predanošću političkoj slobodi i slobodi izražavanja, ponekad uz rizik za njih same ili za njihov profesionalni razvoj. Ti su umjetnici imali važnu ulogu u proširenju tehničkih i tematskih ograničenja vizualne umjetnosti te su se drznuli dovesti u pitanje konvencije i cenzuru.
Odabrana djela podijeljena su u četiri poglavlja koja odražavaju glavne teme koje su prisutne i u djelima zbirke i u artivizmu mlade generacije.
- 1. Sloboda izražavanja, sloboda geste i sloboda jezika
- 2. Etika i politička sloboda, demokracija i glasovanje
- 3. Migracije: integracija i europski identitet
- 4. Briga o najranjivijima
- 5. Additional Resources
[i] Nossel, S., „Introduction: On „Artivism,” or Art’s Utility in Activism”, Social Research: An International Quarterly, Vol. 83, No 1, 2016., str. 103-105. Project MUSE, https://doi.org/10.1353/sor.2016.0023.